Ekologija šuma

Svi prikupljeni materijali bit će stavljeni pod prvi post radi lakšeg pregleda

1. Što je šuma prema zakonu o šumama ?
2.Što je šumarstvo?
Šumarstvo je grana djelatnosti koja se bavi unaprijeđenjem gospodarenja šumskime ekosustavom.
3.Sto je stanište?
Stanište je prostor gdje se određeni organizmi razvijaju zajedno sa svojim čimbenicima koji utječu na njihov razvoj.
4.Koje sve skupine organizama žive u šumama?
Bilke životinje i mikroorganizmi.
6.Koji se sve sinonimi koriste za u ekologiji šuma koriste za pojam okoliš?
Stanište,biotop

8. Što je šumski ekosustav?
Zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama u kojima drveće i druga drvenasta vegetacija određuje strukturu i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima.
10.Što je znanost?
Znanost je organizirana ljudska aktivnost usmjerena na povećanje našeg razumjevanja prirode i svega što nas okružuje,putem trajnog postavljanja pitanja i traženja odgovora na postavljena pitanja.
12.Tko je prvi definirao pojam ekologije?
Charles Darwin.
13Kada je definiran pojam ekologije?
U 19 stoljeću.
14.Od kojih je riječi nastao pojam ekologija?
Od grčke rječi oikos i logos.
15.Iz kojih se područja znanosti razvila ekologija?
16.Iz koje se ekološke discipline razvila ekologija šuma?
17.Što je ekologija šuma?
18Zašto se razvila ekologija šuma?
20.Onečišćenje zraka vode i tla šumski požari su lokalni ekološki problem.
22. Na što utječu ekološki problemi na šumski ekosustav?
Na oštećenost stabala i propadanje šuma.
23.Ekološki i biološki odnosi šumskog drveća obuhvaćau:.
24.Rasprostranjenost vrsta drveća opisujemo na temelju.
25.Rasprostranjenost vrsta drveća obuhvaća
26.Varijabilnost drveća odnosi se na:
27.Koji su najvažniji tipovi varijabilnosti vrsta kao posljedica ekoloških čimbenika:?

28.Klima područja prirodnog rasprostranjenja obuhvaća.
34.Na globalnoj razini razlikujemo pet tipova klime.
– A-tropska kišna klima,
– B-suha klima,
– C-umjereno topla (kišna) klima,
– D-snježno-šumska (borealna) klima
– E-polarna (snježna) klima.
35.U hrvatskoj je dominantan C (umjereno topla (kišna) klima,)tip klime a na planinam iznad 1200 m n v dolazi D(-snježno-šumska (borealna) klima) tip klime.
36.Što predstavlja vertikalni termički gradijent?
Promjenu srednje godišnje temperature zraka s promjenom nadmorske visine.
37.U Hrvatskoj vertikalni termički gradijent iznosi.
0,4-0,6 C/1000 m n v
38.Tipična staništa gdje se pojavljuje temperaturna inverzija su:
Gorski vrhovi i udoline.
39.Langov klimatski indeks (L) predstavlja:
40.Koje se promjene klime predviđaju u Hrvatskoj?
Porast temperature zraka i porast količina oborina.
41.Što je klimadijagram?
Klimatski dijagram predočuje podatke o klimi. To je grafikon koji prikazuje prosječnu količinu oborina i temperaturu zraka određenoga područja kroz razdoblje od 12 mjeseci.
42.Koje količine oborina prikazujemo klimadijagramom?
Klimadijagramom prikazujemo srednj mjesečnu i srednje godišnju količinu oborina.
43.Za koje se razdoblje prikazuje klima nekog područja (u godinama)?
Za razdoblje od 30 godina.
44.Srednje kolebanje temperature zraka predstavlja:
Razliku srednjih mjesečnih temperatura zraka najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca.
45.Odnosi organizama prema vodi su raznoliki.Navedite za određene tipove staništa hidrološki tip.
46.Razina podzemne vode se mjeri instrumentom koji se zove:
Pjezimetar.
47.Razina podzemne vode tijekom godine osciliraju od maksimalnih do minimalnih vrijednosti.
48.Visina poplavnih voda mjeri se pomoću:
Mjerne letve.
49.Lizimetri su uređaji za:
infiltraciju i pročišćivanje vode.
50.Problematika voda brdskih i gorskih šumskih ekosustava obuhvaća:
Eroziju i bujice,onečišćenje oborina,promjenu dinamike i oblika oborina.
51.Što je reljef?
Oblik zemljine površine sa svim ravninama i neravninama.
52.Mikroreljef se odnosi na horizontalne i vertikalne veijednosti:
Horizontalna udaljenost 2-10 m,vertikalna visina 0,5 – 1 m.
53.Koje su reljefni čimbenici?
Oblik i razvedenost terena,nagib,izloženost i nadmorska visina.
54.Što su brežuljci a što gore?
Brežuljci su uzvisine do 200 m,a gore su uzvisine iznad 1000 m.
55.Što od navedenog spada u udubine reljefa?
Doline,ponikve,uvale ,vrtače,kotline i polja.
56.Kako smo podjelili nagib?
_ Vrlo blagi do 5 °
_ Srednje blagi od 5-7 °
_ Blagi 7-15 °
_ Strmi 15-25 °
_ Jako strmi 24-40 °
_ Vrletni > 40 °
60.Kakav je utjecaj reljefa na vegetaciju?
Reljef utječe na sastav,slojanje i rasprostranjnje.
61.Fenofaze su:
Promjene u razvoju lista kod biljke.
62.Promjena klime odrazit će se na razvoj fenofaze šumskog drveća:
Nepovoljno_zbog ranijeg prolistavanja i cvatnje.
63.Fenofaze šumskog drveća mogu se praktično primijeniti:
Kod praćenja razlika u razvoju fenofaza šumskog drveća.
64.Koje su glavni građevni elementi biomase biljaka?
Dušik i ugljik.
65.Biomasa je suha tvar organizama koja se dobije sušenjem organizama na :
105 C
66.Korjen se prema dimenzijama djeli na sitno i krupno.
Sitno do 2,5 cm,krupno preko 2,5 cm.
67.Do koje dubine se razvija većina (>50%) korjenja šumskog drveća?
68.Koje tipove korjenovog sustava razlikujemo?
Plitak s ponirajućim korjenjem,razgranat i sa žilom srćanicom.
69.Koje tipove korjenove mreže ima naša najvažnija vrsta četinjača?
Korijen sa žilom srčanicom.
74.Značajne ekološke funkcije šuma su:
Hidrološka,protuerozijska i klimatska.
75.Najvažnije socijalne funkcije šuma su:
Ekološka i estetska.
76.Zbog čega su važni mikroorganizmi u šumskim ekosustavima?
77.Koji su sve čimbenici važni za razvoj mikroorganizama?
78.Koje sve skupine organizama čine živi svijet tla?
Virusi,bakterije,gljivice,alge,lišajevi,protozoe.
79.Što je mikoriza?
Zajednica gljiva i viših biljaka na korjenu u kojem oba organizma imaju koristi.
80.Koji je pozitivni utjecaj mikorize?
Povečanje otpornosti,unapređenje opstanka,zaštita od štetnika.
81.Gdje se praktično može primijeniti poznavanje mikorize u šumama?
82.Koji je značaj mikroorganizama u šumskim tlima?
Osiguravaju kruženje hranjiva i energije
83.Koji je dominantni tip mikorize na šumskome drveću?
Ektomikoriza
84.Što predstavlja gospodarenje šumskim ekosustavima?
85.Što predstavlja propadanje stabala?
Poremećje u rastu i razvoju zbog različitih biotskih i abiotskih čimbenika.
86.to predstavlja odumiranje stabala?
Pojava propadanja stabala zbog promjene ekoloških uvjeta.
87.Što je lokalno referentno stablo?
najbolje stablo sa potpuno razvijenom
krošnjom, koje se razvija pri lokalnim
ekološkim uvjetima (nadmorska visina, strana
svijeta, geografska širina, dob stabla, stanje
sastojine, socijalni status stabla i dr.).
89.Šta predstavlja indeks odumiranja stabala?
Postotak stabala sa značajnom oštećenošću krošanja.
90.Koji su uzroci promjene stabilnosti šumskih ekosustava?
Pojava stresnih čimbenika,pojava u ekosferi i promjene glavnih ekoloških čimbenika.
91.Kako popaviti stabilnost šumskih ekosustava?
93.Što je osutost krošanja?
predstavlja postotak ostutosti lišca ili iglica u odnosu na normalno
razvijenu krošnju.
94.Što je požutjelost krošanja?
predstavlja postotak lišca ili iglica koji je promjenio boju u odnosu
na normalnu boju zdravih stabala.
95.Teoretski referentno stablo je