Zoologija u šumarstvu

1. Nabroji sustav organa?
2. Što su rudimenti?
3. Uloga kožnog sustava.
4. Slojevi kotikule.
5. Latinski naziv dječje gliste.
6. Što su mukozne žljezde?
7. Što su kromatofore i koje su vrste?
8. Što je vrsta?
9. Tipološki ili esencijalistički poijam vrste?
10. Morfologijski pojam vrste?
11. Biologijski pojam vrste?
12. Što su intrasepcijski odnosi?
13. Što su alopatrične populacije?
14. Što je alopatrična hibridizacija?
15. Što je alopatrična specijacija?
16. Što su simpatrične populacije?
17. Što su sestrinske vrste?
18. Što je agamospecis?
19. Što je podvrsta ili subspecies?
20. Što je dem?
21. Što je simpatrijska ili ekološka specijacija?
22. što je zoologijska nomenklatura?
23. Što je životna biocenoza?
24. Što je pravilo prednosti ili prioriteta?
25. Što je svojta ili takson?
26. Što su organeli?
27. Što su tkiva?
28. Što su organi?
29. Koja je uloga potpornog sustava?
30. Što je hidroskelet i kojem sustavu pripada?
31. Što su hondrociti, kojem sustavu pripadaju i što izgrađuju?
32. Navedi posjelu hrskavičnog tkiva.
33. Što je pokosnica ili periost?
34. Što su osteoblasti?
35. Što je egzoskelet?
36. Što je endoskelet?
37. Što je kotikula?
38. Što su parni (vanjski) privjesci?
39. Što je protikula i epikutikula?
40. Građa kralješnica kod viših kralješnjaka.
41. Što je kostur?
42. Dijelovi zgloba.
43. 3 načina kretenja?
44. Koje vrste se kreću pomoću trepetljika i bićeva?
45. Dijelovi pseudopodija i kojem sustavu pripada?
46. Način kretanja trepetljikama i bičevima?
47. Dijelovi poprečnom mišičnom sustavu?
48. Što su mioblasti?
49. Koje vsrte imaju električne organe?
50. Što su električni organi?
51. Antagonistički mišići (hrv – lat naziv).
52. Dijelovi osjetilnog sustava.
53. Receptori
54. Koji su glavni dijelovi živčane stanice?
55. Koje 2 stanice izgrađuju živčani sustav kralješnjaka?
56. Građa mozga kod kolutićavaca?
57. Građa mozga u člankonožaca?
58. Građa mozga u kralješnjaka?
59. Što su to ganglijski čvorovi?
60. Što su to konektivi i komisuri?
61. Što su ganglije a što sinapse?
62. Navedi nazive za periferne živce (hrv – lat).
63. Naziv i smještaj leđne moždine.
64. Što je metabolizam?
65. Nabroji mikro i makro elemente.
66. Što su to monofagi, oligofagi, polfagi?
67. Što su to karnivora, herbivora, omnivora?
68. Koji elementi sudjeluju u izgradnju organizma?
69. Načini uzimanje hrane.
70. Što su micetociti?
71. Dijelovi želuca kod preživača.
72. Funkcija jetre.
73. Dijelovi probavnog sustava.
74. Što su simbioti?
75. Funkcija gušterače.
76. Na koje 2 regije transverzalna ravnina dijeli životniju?
77. Na koje 2 cjeline horizontalna ravnina djeli životinju?
78. 3 ravnine koje su prisutne kod bilateralno simetričnih životinja?
79. Kako dijeli tijelo životinje medijalna ravnina?
80. Eumetazoa.
81. Navedite morfologijske razlike između paučnjaka i kukaca.
82. Tko je osnivač suvremene anatomije i kako je podjelio sustave organa?
83. Kako se zove središnji živčani sustav?
84. Nabroji pojedine organe koji su tijekom evolucije zakržljali?
85. Navedi neke organe koji su potpuni nestali?
86. Građa kože.
87. Što je hrskavica koja je njena uloga?
88. Hidroskelete.
89. Što su pseudopodiji i koji su tipovi?
90. Glavni dijelovi organa za sluh kod sisavaca.
91. Uloga neuroglijalnih stanica.
92. Što su stanične membrane?
93. Koje 2 tvari čine središnji živčani sustav?
94. Glavni dijelovi usne šupljine.
95. Glavni dijelovi želuca kod sisavaca.
96. Građa crijeva.
97. Što je epiderm i kod koje se skupine životinja javlja?
98. Što je epidermis?
99. Kakve su to serozne žlijezde?
100. Što su pinakociti, a što porociti i kod kojih se vrsta pojavljuju?
101. Što su moanociti?
102. Što je rabdita?
103. Funkcija i uloga skeleta?
104. Što je Chorda Dersaus i kojem sustavu pripada i koje životinje?
105. Glavni organi za sluh kod sisavaca?
106. Vrste obojenosti.
107. Kakva može biti izmjena boje?
108. Kada započinje i prestaje disanje?
109. Tipovi disanja.
110. Najznačajnija tvar za dobivanje energije.
111. 3 faze aerobnog disanja.
112. Konačni produkt anaerobnog disanja.
113. Drugi nazivi za anaerobno disanje.
114. 3 tipa organa za disanje kod člankonožaca.
115. Navedi neke skupine koje nemaju dišne organe.
116. Što je respiracija?
117. Koja je funkcija opticajnog ili cirkulacijskog sustava?
118. Što je ekstracelularna i intracelularna tekućina?
119. 5 tipova tjelesne tekućine.
120. Što je respiratorni pigment?
121. Tipovi i razlike resp. Pigmenta i koje kem el veže za sebe?
122. Što je sistola i dijastola?
123. Tipovi krvnih žila.
124. Otvoreni opticajni sustav.
125. Što su limfociti i gdje nastaju?
126. Što je korpor kardijaka i korpor alata?
127. Navedi pojedine žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem kod viših vrsta i objasnit?
128. Što su amonitelične i ureotelične (urikotelične) životinje?
129. Što su to protonefridiji i metanefridiji?
130. Što su to malpigijeve cjevčice?
131. Koji organi za izlučivanje postoje kod kralješnjaka?
132. Koja je osnovna jedinica građe bubrega kod sisavaca?
133. Uloga mokračnog sustava.
134. Objasni binarno dijeljenje i koje ga vrste imaju?
135. Što je fragmentacija, kojem obliku razmnožavanja pripada?
136. Navedi primjere nespolnog razmnožavanja.
137. Oblici spolnog razmnožavanja u praživotinja.
138. Što je spermatogeneza i spermatogonij?
139. Što je partenogeneza?
140. Što je meterogonija?
141. Što je oplodnja?
142. Kakve su to oviparne, viviparne, ovoviviparne životinje?
143. Što je embriogeneza?
144. Što je to postembrionalni razvoj?
145. Oblici jajnih stanica?

1. Pokrovni,kožni ili integumentni (integumenta)
Potporni ili skeletni (grč. skeletus)
Mišični ili muskularni (musculus)
Živčani ili neuronski (grč. Neuron)
Osjetilni ili receptorni (receptor)
Probavni ili digestivni (digestio)
Dišni ili respiratorni (respiratio)
Opticajni ili cirkulacijski (circulation)
Mokračni ili ekskretorni (ekscenere)
Rasplodni ili reprodukcijski (producere)
2. Nepotrebni organi.
3. Zaštita tijela od mehaničjih ozljeda Regul. tjelesne temp. (homoizotermne živ.)
Osjetila(dodir, bol, toplina) Izmjena plinova (ribe, vodozemci)
Lokomotorni organi (trepetljikaši – papučica) Sekretarna i ekskretarna
4. Kortikalni - - vanjski i unutarnji sloj
Homogeni - - muskulaturni sloj
Vlaknasti - - izrađen od kolagenih vlakana
5. Ascaris lumbricoides
6. Mucus – žljezde koje izlučuju sluzav, ljepljiv sekret glikoproteinske naravi.
7. Kromatofore su stanice koje sadrže pigment.
Vrste: -- Melanofore – crni pigment
-- Lipofore – crveni ili žuti pigment
-- Eritrofore – crveni
-- Ksanofore – žuti
-- Guanofore – reflektira se svjetlost što uzrokuje srebrenasti trag
-- Alofore – sadrže crvene, žute i tamne pigmente
8. Species je osnovna jedinica u sistematici životinja.
9. Prema tipološkoj koncepciji svaka prirodna skupina organizirana u sistematu ima nepromjenjiv plan građe koji je zajednički za sve članove skupine.
10. Osniva se na morfologijskim obilježjima ,prema tome svaka prirodna populacija koja je morfologijski različita mora se priznati za odvojenu vrstu.
11. Vrste se mogu razlikovati ne samo po vanjskim uočljivim oznakama nego i po veličini, broju i strukturi stanica, kemijskom sastavu, bjelančevinama, ponašanji. Ta biologijska svojstva omogućuju vrsti da se pritaji u sredini u kojoj živi i da postane reproduktivno odvijena od ostalih.
12. To su odnosi između članova populacije koji pripadaju istoj vrsti, tu se odnosi očituju u spolnom razmnožavanju, brizi o potomstvu te u različitim stupnjevima skupnosti.
13. Populacije koje su prostorno odvojene.
14. Na mjestima dodira može doći do križanja izmežu alopatričnih populacija.
15. Nove vrste koje mogu nastat za vrijeme zemljopisne izolacije.
16. Populacije koje nisu prostorno odvojene.
Simpatrična hibridizacija je stvaranje hibridnih jedinki između dviju dobro definiranih simpatričnih vrsti.
Simpatrična specijacija je postanak novih vrsta bez zemljopisne izolacije.
17. Sestrinske vrste su vrste koje pripadaju istom rodu, morfologijdki se nimalo ili vrlo malo razlikuju dok su fiziologijske razlike velike.
18. Životinje koje se razmnožavaju nespolno ili partenogenetski, pri tome nastane skupina jedinki koje imaju isti genotip kao i roditelj,jedinke takvih vrsta ne izgrađuju populaciju neko tzv. Klonove, njihove vrte nazivamo agamospecies.
19. Vrste se često sastoje od niza populacija koje žive potpuno odvojeno i u djelomično različitim uvjetima sredine, zbog toga se razvijaju različite promjene u pojedinoj populaciji, kada su te razlike dovoljno velike, tada se ta populacija klasificira kao podvrsta ili subspecies.
20. Često skupine jedinki jedne populaciježive na vrlo ograničenom prostoru, takvu lokalnu jedinicu dijela populacije zovemo dem.
21. To je oblik specijacije koja se događa unutar životnog prostora roditeljeske vrste.
22. Zoo nomenklatura sadrži znanstvena imena za razvrstavanje životinjskog svijeta u pojedine sistematske kategorije koje su žive ili izumrle.
23. Na određenom prostoru susreću se populacije vrsta koje pripadaju različitimbiljnim i životnijskim vrstama,tako da su one povezane u složeniju zajednicu nazvanu životna zajednica.
24. To je pravilo po kojem svakoj životinjskoj vrsti koja ima više imena pripada prvoj i najstarije ime koje je dao neki stručnjak.
25. To je skupina srodnih organizama koje nije kategorijalno određeno.
26. Organeli su
27. Tkiva su skup jednakih ili približno jednakih stanica i njihovih produkata.
28. Organi su dijelovi tjela određena oblika i građe, izgrađeni su od jednog ili više oblika tkiva.
29. On daje oblik, čvrstoću, zaštitu tjela, održava stalni raspored organa i organskih sustava, služi za učvrčivanje mišića, sudjeluje u izmjeni tvari, posebno minerala, u kralješnjaka spremište kacija i fosfata kao i mjesto za izgradnju crvenih i nekih bijelih krvnih stanica u koštanoj srži.
30. To je potporni sustav kod vrnjaka, žarnjaka, vrpčara mnogih kolutićavaca lovkaša i dr. Napetost tjelesne tekućine unutar tijela izgrađuje hidroskelet.
31. To su stanice koje izgrađuju hrskavicu a pripadaju potpornom sustavu.
32. ''''''
33. To je vezivna opna kojom je površina kostiju obložena,pripada potpornom sustavu.
34. Osteoblasti su koštane stanice koje stvaraju koštanu masu.
35. Vanjski skelet je čvrsti skelet koji se nalazi s vanjske strane tijela.
36. Unutrašnji skelet koji podupire tijelo iznutra.
37. Perderm sprječava stalni rast životinja, pa se ne mogu presvlačit, ima otvore za kožne žljezde, otporna je na kem utjecaje.
38. To su ticala, čeljusti, noge, krila.
39. Kotikula je izgrađena od 2 sloja,razmjerno debljeg unutrašnjeg sloja ili protikula i tanjeg, vanjskog sloja ili epikutikula.
40. Kralješnica je sastavljena od kolutićavo poredanog niza kralješaka koje su međusobno pokretno vezani.
41. Kostur je potpora životinjskog tijela oko kojeg su razmješteni drugi organski sustavi, mora biti razmjerno čvrst i jak.
42. Zglobna glavica Zglobna čašica Zglobna čahurica
43. Anaerobno Udaranje bićevima Kontrakcija mišičnih vlakana
44. Trepetljikaši Virnjaci Kolutićavci Mekušci
45. Bjelančevine aktin i miozin, pripadaju mišičnom sustavu.
46. Sinkrono – kada se trepetljike u jednom nizu kreću istodobno
Metakrono – kada kretanje trepetljike sljede jedna nakon druge
47. Sastavljen je od dugačkih cilindričnih vlakana. Unutar vlakana nalazi se mnogo vlakana. Mišićna vlakna obavijena su staničnom ovojnicom sarkotemom uz koji su najčešće smještene ovojnice, jezgre, citoplazma mišičnog vlakna.
48. To su stanice u kojima se jezgra više puta dijeli, a citoplazma ostaje nepodjeljena,pripadaju mišićnom sustavu.
49. Jegulja Šarena drhtulja Munjeviti som
50. El. Organi su modificirani poprečno sugestivni mišići.
51. '''''''
52. Osjetila su obično od 2 dijela : osjetnog i potpornog.
53. Kemoreceptori - kemijska osjetila na kemijske podražaje (miris, okus).
Gastroreceptori - osjetila za primanje okusa.
Fotoreceptori - osjetila za primanje svjetlosnih podražaja.
Mehanoreceptori - mehanička osjetila koja djeluju na mehanički podražaj.
Termoreceptori - osjetila za toplinu.
Stiboreceptori – osjetila za njuh
Propriorceptori – primaju podražaje iz unutrašnjosti tijela
54. 3 dijela : tijelo dendritno područje akson
55. Neuroglijalne stanice Živčane stanice ili neuroni
56. Madžarijelni ganglij (cereblarni) Komesure Konekture
57. Protocentrum Deutocentrum Tritocentrum
58. Epifiza Hipofiza Prednji mozak Međumozak
Srednji mozak Mali mozak Primozak
59. To su nakupine živčanih stanica
60. U svakom kolutiću postoji par ganglija koji su izdužno povezani konekturama a poprečno komisurama.
61. Dendriti se zajedno s tijelom živčane stanice često sjedinjuju u nakupine živčanog tkiva ili ganglije. Sinapse su mjesta dodira staničnog tijela i dendrita sa završecima aksona druge živčane stanice. – Pripadaju živčanom sustavu.
62. Njušni
Vidni
Okokretni
Zaporni trostruki
Trostruki
Odvodni
Lični
Slušni
Jezičnoždrijelni
Skitni
Dodatni
Podjezični
63. Leđna moždina () smještena je kod večine kralješnjaka u cijevi koju čine dorzalni lukovi kralješnjaka. – pripada živčanom sustavu.
64. Životinjski organizam primljenu hranu podvrgava čitavom nizu procesa koji su sustavni dijelovi izmjene tvari.
65. Mikro : Na, K, Ca, Mg, kloridi, fosfati
Makro : Fe, Cu, Zn, Mb, Co, Mn, I, F 30 elemenata u životinjskom tijelu.
66. Monofagi se hrane samo jednu vrsta organizama
Oligofagi se hrane vrstama iz raznih biljnih ili životinjskih rodova koji su srodstveno blizu
Polifagi se hrane organizmima iz
67. Karnivora su mesojedi koji se hrane živom ili mrtvom strvinom (krvlju).
Herbivora su biljojedi.
Omnivora su svejedi,hrane se po prilikama.
68. C, M, O₂, N, S₈, P₄, Cl, K, Na, Ca, Fe, Zn
69. Osmotski Parentalno Tkivno Stanično
70. To su simbiociti koji žive u hemisferno, celularno u crijevnim stanicama, i u masnim tijelima. U nekim slučajevima miceotici se smatrajuposebnim organizmima tzv. Micetomima.
71. Predželudac : Burag Kapura Knjizavci 4. Orište, žljezdani dio
72. Tu se stvara žuč,neutraliziraju štetne tvari, stvara se ,okračevina, pohranjuje glikogen, razgrađuju eritrociti.
73. Stanična usta (citosom) Usno polje (perstorna) Predvorje (vestikulum) Stanično ždrijelo (citofar) Otvor (citopig)
74. Simbioti su životinje koje su jače ili slabije vezane za domadara.
75. Izlučuje enzime : Tiroksin Amulaza Lipaza
Žljezda s unutrašnjim izlučivanjem, stanice koje tvore Langerhansoveotočiće izlučuju hormone Inzulin i Glukogen.